Iz 55,7 — Isus želi da jedni drugima oprostimo Mt 18,21-22 — Isus nas uči da oprostimo kao što i on nama oprašta — Vrijeme korizme je vrijeme opraštanja i dobrih djela Prošireni sadržaji — Vrijeme korizme kao vrijeme vježbanja u praštanju i dobrim djelima — U korizmi se odričemo slatkiša i igračaka da možemo nešto darovati potrebnima — Kad pomažemo drugima onda činimo dobra djela — Korizma je vrijeme kada više razmišljamo o ljudima koji pate, pomažemo ih i ispravljamo svoje mane i pogreške Metodičke upute — Razgovor o iskustvima radosti koja su djeca imala u životu, o događajima kada su bili posebno radosni — Slikama izraziti neka važnija iskustva po kojima smo radosni — Prikazati ilustracijama i tamniju stranu života, iskustva iz života koja govore o različitim oblicima patnje na koju djeca mogu naići — Razgovor o tome kako djeca doživljaju stradanja, nesreće i patnje — Razgovor o iskustvima djece povezanim sa svađama i pomirenjima te svađama i nepomirenjima — Zajednička analiza različitih iskustava i stavova — Prikazivanje crtežom i slikom različitih mogućnosti rješenja sukoba — Potaknuti djecu na pričanje doživljaja kada su se posvadili pa pomirili — Pripovijedanje evanđeoske poruke primjenjujući je na uče­nič­ku situaciju — Zajednički protumačiti Isusovu poruku praštanja »otpusti nam duge naše…« — Scenski prikaz mogućeg smirivanja svađe i sklapanje mira pružanje ruku… — Likovno izražavanje osjećaja radosti i patnje — Dijete u tišini oprašta svima koji su ga taj tjedan uvrijedili — Izražavanje oproštenja gestom Međupredmetne veze — Hrvatski jezik i književnost: tema zajedništva i prijateljstva — Tjelesna kultura: ritmika, pantomima, igre, plesne strukture — Likovna kultura: crtanje, slikanje situacije prijateljstva, za­jed­ničke igre, različitih situacija iz zajedničkoga života Praćenje i vrednovanje — Uočavanje događaja povezanih s radošću života i s patnjom koja prati čovjeka — Shvaćanje da je spremnost na pomirenje nužna za za­jednički život — Usvajanje stava da je potrebno uzajamno opraštati — Poznavanje Isusove izreke o pomirenju — Poznavanje molitve Očenaš — Osobna spremnost na pomirenje i praštanje VIII. BOG U POVIJESTI IZABRANOGA NARODA: DAVID PRED BOGOM - 9 sati 1. Sve ovo važno je imati na umu i s obzirom na estetske i književne interese i narav književne komunikacije, isto kao i specifičnosti stvaralačkoga izražavanja učenika ove dobi.

Što rade životinje kad hoće da se rukuju; Zvonimir Balog; Pomiluj svakoga u duši, Stjepan Lice; Molbe djece, 1951. Upotreba biblijskih tekstova — Kratice — Podjela na poglavlja i retke — Kako pronaći tekst u Bibliji Prošireni sadržaji — Različiti jezici Biblije — Biblija kao dokument židovske vjere — Način i materijal na kojemu su pisani biblijski tekstovi — Širenje spisa vojničke ceste, trgovačka putovanja, glasnici — Biblijski motivi u likovnoj umjetnosti Metodičke upute — Čitanje, analiza i interpretacija biblijskih uvoda u pojedine spise — Izrada sheme ustrojstva Staroga te osobito Novoga zavjeta — Navođenje događaja povezanih sa situacijom nastanka pojedinih knjiga — Vježbanje pronalaženja pojedinih mjesta u Bibliji, osobito u Novome zavjetu — Narativno pripovijedanje određenih biblijskih događaja — Interpretacija slikovitoga biblijskoga govora — Povezivanje biblijskoga i suvremenoga iskustva — Kviz o Bibliji — Promatranje, analiza i interpretacija likovnih reprodukcija s biblijskim motivima — Izbor i interpretacija nekih izabranih biblijskih tekstova koji pripadaju različitim književnim vrstama — Pronalaženje biblijskih motiva u književnosti i razgovor o njima Međupredmetne veze — Hrvatski jezik i književnost: obilježja i značaj pisane riječi; književne vrste; prisutnost biblijskih motiva u književnosti — Povijest: obilježja društveno-povijesnoga okruženja u koje­mu je nastala Biblija Praćenje i vrednovanje — Poznavanje nastanka Biblije i njezine posebnosti među svim knjigama — Shvaćanje i poznavanje temeljnih sadržaja Staroga i Novoga zavjeta — Uočavanje razlika između Staroga i Novoga zavjeta — Sposobnost snalaženja i traženja biblijskih tekstova — Poznavanje načina obilježavanja pojedinih biblijskih knjiga kratica, broj poglavlja i retka — Poznavanje kratica i spretnost u pronalaženju određenih biblijskih mjesta — Poznavanje osnovnih puteva za razumijevanje Biblije — Otvorenost prema osluškivanju Biblije kao Riječi Božje IV. S druge strane, katolički vjeronauk posreduje i promiče međureligijski dijalog i susret s različitim religijama, jer u njima pronalazi »zrake istine koje prosvjetljuju sve ljude«. Crkva školskim vjeronaukom želi bitno pridonijeti susretu djece i mladeži s porukom Isusa Krista.

- Novo lice Crkve u XX.

Uvodne napomene Prošlo je dvanaest godina od demokratskih promjena u našem društvu i od objavljivanja prvoga Plana i programa katoličkoga vjerskoga odgoja i obrazovanja u osnovnoj školi 1991. Demokratski su procesi doveli do različitih promjena u društvenom, religioznom i crkvenom životu naroda. Promjene zahvaćaju i pogađaju sva područja života: kulturno, znanstveno, prosvjetno, gospodarsko i socijalno, crkveno, religiozno itd. Katolička crkva osobito prati zbivanja i promjene na području crkvenog i religioznog života vjernika i nastoji na njih odgovoriti svojim pastoralno-katehetskim djelovanjem i programima. Crkva je tako, u dogovoru i sporazumima s državnim tijelima, ostvarila vjerski odgoj u vrtićima i vjeronauk u sustavu javnih škola. U tom je ozračju 1998. Vjeronauk u školi našao je svoje prirodno i nezaobilazno mjesto u cjelini školskoga odgojno-obrazovnoga sustava, svojim je sadržajima i ciljevima ucijepljen u demokratsku i pluralnu školu i dao je nepobitan prilog cjelovitom odgoju djece i mladeži u njima. Društvene i crkvene promjene donose uvijek nove vjersko-odgojne i inkulturacijske izazove povezane s potrebama učenika i njihovoga ukupnog obrazovanja u školi. Nužno je vjerski odgoj trajno približavati promijenjenim uvjetima osobnog, obiteljskog, crkvenog i društvenog života učenika. Jednako je tako potrebno trajno vrednovati, pratiti i usavršavati vjerski odgojno-obrazovni rad u školama. Rezultat je tog nastojanja objavljivanje ovoga II. Taj izmijenjeni i dopunjeni Program, slično kao i njegovo I. Oni u cjelini slijede relevantne katehetske i druge dokumente Katoličke crkve, osobito dokumente Drugoga vatikanskog koncila , potom Opći katehetski direktorij OKD 1971. Hrvatske biskupske konferencije, te njezin dokument Župna kateheza u obnovi župne zajednice 2000. U izradi ovog Programa vrednovana su i uzimana u obzir naša dosadašnja iskustva i postignuća, neki konkretni materijali naših i stranih autora, koji su radili slične projekte, kao i europska iskustva i programi školskoga vjeronauka. Izmijenjeni i dopunjeni Program nastoji pridonijeti odgovarajućoj prilagodbi dijela vjeronaučnih sadržaja i odgojno-obrazovnih ciljeva sadašnjim potrebama i prilikama učenika i njihova vjerskoga odgoja i obrazovanja u školi. Njime se nastoji ostvariti razrađenija artikulacija vjeronaučnih ciljeva i sadržaja, detaljnije se naznačuju neki konkretni metodički postupci na razini školskoga vjeronauka i želi se otvoriti prostor sve plodnijoj korelacijskoj povezanosti školskoga vjeronauka i župne kateheze kao mjestima vjerskoga odgoja koja se međusobno nadopunjuju i prožimaju. Ovaj Program također nešto drukčije, u odnosu na prošli, oblikuje vjeronaučnu građu, kako u pojedinim godištima, tako i u obradi pojedinih nastavnih cjelina u tim godištima. U isto vrijeme, budući da slijedi metodologiju otvorenoga kurikuluma, slično kao i Plan i program iz 1998. U izmijenjenom i dopunjenom Programu donosimo bitna teološko-antropološka te specifična religiozno-pedagoška i teološko-katehetska polazišta Katoličke crkve, koja su sadržana u navedenim dokumentima Crkve i koja su nešto šire, samo u nekim dijelovima, izložena u dosadašnjem Planu i programu.

Svrha vjeronauène nastave prvoga godišta Svrha katolièkoga vjeronauka prvoga vjeronauènoga godišta kratko je upoznavanje uèenika ove dobi sa središnjim i temeljnim èinjenicama kršæanske vjere te prihvaæanje ljudskih i kršæanskih vrednota primjerenih njihovoj dobi, a ostvaruje se u ozraèju religioznoga iskustva koji djeca nose iz svojih obitelji i društvenoga okruženja. Ps 133, 1 2. Ovaj Program katoličkoga vjeronauka u osnovnoj školi strukturiran je po godištima i ima sljedeće dijelove: 1. Naši grijesi i Božje milosrđe — Biblijska novozavjetna prispodoba o dobrom ocu Lk 15, 11b — 23 — Udaljavanje čovjeka od Boga u potrazi za srećom — Priznanje pogrešaka na životnom putu — Beskrajno je Božje milosrđe 4. Pogrešna shvaćanja Boga 3. Izbor životnoga poziva 2. Okruženi smo patnjom i smrću 2.